Feto mak kriatura sagrada [lulik] ida nebe Maromak
kria husi knosen ruin mane nian. Feto hanesan parseiru prinsipal ba mane iha
moris ema kriatura. Igualdade feto no mane sai asuntu importante ba
dezemvolvimentu iha mundu milenium.
Tinan rihun atus rua liu ba, mundu nafutar ho konflitu, funu entre knua to’o ba funu mundial hamosu situasaun susar. Momentu ida ne’e halo mundu nakonu ho ambiente odio no vinga hahoris torturasaun no violensia iha aspeitu oin-oin hodi hadok mundu husi dame no liberdade, kria kondisaun ida halo ema sai marjinalizadu, la fo oportunidade ba emar hodi hare mundu nia diak, liu liu feto no labarik.
Funu iha rai boot akontese dala wain partisipasaun
feto hanesan autor, ki’ik liu, maibe, volume vitima sai pontu dahuluk iha
mundu. Situasaun ida ne’e halo parseiru [feto] lakon nia frekuensia moris tun
liu husi mane.
Iha sékulu IX, mundu hafoun nia an, halibur no hari
an iha mahon oin-oin, husi rai ki’ik to’o ba rai boot sira, halibur an ba adora
dame no unidade, hahoris Organizasaun Nasoens Unidas [ONU] hodi harohan no
haklaken dame no paz ba haburas demokrasia no liberdade ema hotu nian. Ida ne’e
sai hanesan tempu no mahon ida hamahan ema, nasaun sira ne’ebe moris iha tortura, violensia laran, hodi
oferese biban bele hetan oportunidade ba liberdade, paz no dame hodi goza moris
diak iha mundu nu’udar kriatura Maromak nian.
Durante tempu naruk ONU halo nia funsaun tuir vizaun
ne’ebe iha, hasoru problema oin oin, funu boot barak nafatin mosu, ONU luta
nafatin, kampanha unidade, dame, paz, liberdade ba ema iha rai hotu.
Periodu loron ohin, mundu hader hambrik no lao,
dezemvolve an iha seitor hotu hotu, ho vizaun ida emar tomak nia moris
prosperu.
| Feto Aitula Kele [Foto : Martinho Moniz, Tasi tolu 2013] |
Ba periodu tinan 25 [2016-2030], Organizasaun Nasons
Unidas [ONU], reafirma nia politika dezemvolvimentu, hanaran meta
dezemvolvimentu sustentavel ‘sustanable
development goals’ [SDG] hodi fo opurtunidade ba rai hotu iha mundu atu
hadia nia emar nia moris iha seitor tomak, inklui tratamentu hanesan feto no
mane iha seitor hotu hotu.
Loron 08 fulan
marsu, loron boot ba feto sira iha mundu, ne’ebe hakerek iha livru historia,
feto sira hala’o asaun solidariedade wa’in iha tinan 1917, hasoru terus ne’ebe feto mundu infrenta hodi manifesta
dame, hafoin funu ida akontese iha
rai Rusia entre tinan 1913-1914.
Ohin loron
situasaun terus hasoru feto no labarik sai oin seluk, feto no labarik sira nafatin
hetan diskriminasaun, tratamentu la hanesan, injustisa sosial, hahu kedas husi
uma laran [familia], komunidade no iha espasu publiku sira. Dala wain sira nia
lian hanesan buat laek ida, sira nia matan wen sulin nafatin no ba nafatin. Atu
prevene, kombate, hapara funu ne’e,
Nasoens Unidas hase’i vizaun foun ida ne’ebe halibur no bolu lian laek sira atu
hamrik, hateten ba mundu, “ami mos parte
ida husi mundu” liu husi politika
Global, “Planet50-50” apela ba rai
boot no kiik sira lao no promove direitus humanus “feto no mane hanesan” iha seitor no aspeitu hotu hotu.
Tinan 2016 Foinsa’e
tomak ne’ebe namkari iha kapital Timor Leste, “Dili” husi Organizaun oi-oin, estudante, Universitariu, ema ho
defisiente, governante, ajensia internasional hahu doko lia ne’e liu husi
komemorasaun loron boot feto nian ne’ebe Timor-Leste komemora iha loron 05
fulan Marsu, hahi no hawelok direitu feto liu husi halai bisikleta no diskusaun
grupu ne’ebe organiza husi Nasoens Unidas asuntu feto [UN Woman] servisu
hamutuk ho Governu Timor Leste liu husi Sekretaria Estadu Promosaun Ekonomia
Feto [SEM], Sosiedade Sivil no Organizasaun Juvenil iha Timor Leste.
Esmeralda Guterres, tinan 16 estudante Eskola
Sekundaria Sta. Madalena de Canosa Dili, senti orgullu ba loron boot ne’e,
loron ida ne’ebe importante tebes ba feto sira, tempu ona ba feto sira atu
hamrik hodi deklara direitu feto no mane hanesan iha aspeitu hotu-hotu.
“Ohin iha
Timor ita selebra loron feto iha dia 05 de Marsu, maske loron feto mundial iha
dia 8 de março, hanesan komemorasaun loron feto nian, mai hau orgullu tebes
nu’udar ema timor oan, hanesan mos feto ida, tamba feto mos iha direitu hanesan
ho mane iha atividade oin-oin.”
Ho neon ksolok, hanoin firmeza esmeralda husu ba
feto tomak iha munndu, liu-liu iha Timor laran atu kontinua dezemvolve an iha
matenek kreatividade sira no la moe atu espresa matenek hirak ne’e.
Ema hotu iha mundu hanesan iha Maromak nia oin, ema
ho defisientes, ema ki’ik, ema boot no ema hotu hotu hamutuk sai forsa boot ba
dezemvolvimentu iha familia no nasaun hodi hariku no aproveita mundu nia furak.
Maske komunidade balun nafatin hela iha situasaun moruk “diskriminasaun no marjinalizadu” tuir mai deklarasaun husi
Evaresto da Conceição reprezentante Assosiasaun ema ho Defisientes iha Timor
Leste
“Loron ida ohin ne’e importante tebes ba inan
feton sira, tenki tau sira nia direitu ne’e as hanesan ho mane iha nasaun ida
ne’e. Ami ema ho defisiente sira ne’ebe mak hasoru tortura no violensia sexual iha fatin hotu hotu, ne’e tamba ema seidauk
dignifika ami nia direitu hanesan ho ema seluk, tamba ne’e liu husi eventu ida
ne’e, ami husu ba Primeiru Ministro no orgaun kompetente sira atu hare ba
asuntu ida ne’e liu liu sira ne’ebe hela iha area remotas”
Oportunidade hanesan, Cezarino Goncalves Estudante
Universidade Nasional Timor Leste [UNTL], akresenta nia hanoin katak; feto ho
mane hanesan, tamba ne’e ema hotu presija servisu maka’as, halibur malu hodi
tau hanesan feto ho mane nia direitu iha fatin hotu-hotu
“Loron
internasional feto signifika selebrasaun loron espesial ba feto sira. Nune’e,
ita tenki dignifika didiak feto nia direitu iha aspeitu hotu-hotu. Ohin loron
ita halo asaun konkretu hodi hatudu ba publiku katak, husi ohin to’o 2030 Timor
Leste moris iha balansu jeneru”
Prinsipiu tane as feto nia direitu la’os
responsabilidade ema ida nian ka organizasaun nian. Lia ne’e sai ona meñu aihan,
ne’ebe tau iha meza dezemvolvimentu nian, no konvida ema hotu atu ba serve meza
ne’e iha dalan respeita no valoriza ema seluk hanesan xave importante iha moris
mundu prosperu ne’ebe hafutar ho dame paz no liberdade.
Governante Timor Leste asuntu juventude no desportu,
Leovegildo da Costa Hornai hateten, moris hatudu superioridade ba malu la
folin, folin liu mak hafolin malu no servisu hamutuk.
“Halo
exercicio nafatin, promove feto, kaer prinsipiu ida, igualdade iha justisa entre
feto ho mane, tenke hatudu iha asaun, husi kedas uma laran, apoiu feto nia inisiativa,
ita [mane] la serve, se la koopera ho feto, hatudu superioridade hanesan mane
ne’e lalos”.
Hakbiit no promove feto laos buat fasil nune’e mos
laos buat defisil, susar ba ita ne’ebe la aprende simu salan no lakon. Susar
tebes ba ita mak la hakarak arepende ho salan, brani no firme atu repete salan
ne’ebe hanesan ba dala rua. Dezemvolve no promove feto ne’e investimentu rohan
laek.
Viva Feto Mundu, viva feto Timor, viva feto rural,
viva ba ema tomak.
Hakerek : Martinho
Moniz, Luis
Antonio Soares, Firmina
Sandra Moniz, Emanuel
Andrade de Araujo no Bemvinda
Gusmão Alves