Senin, 14 Maret 2016

PLANET 50-50 : FETO HO MANE HANESAN IHA SEITOR HOTU-HOTU

Planet50-50 politika  feto ho mane hanesan iha seitor no aspeitu hotu “mehi 2030” nudar tema sentral no vizaun global iha komemorasaun loron feto mundial 08 Marsu 2016.

Feto mak kriatura sagrada [lulik] ida nebe Maromak kria husi knosen ruin mane nian. Feto hanesan parseiru prinsipal ba mane iha moris ema kriatura. Igualdade feto no mane sai asuntu importante ba dezemvolvimentu iha mundu milenium.

Tinan rihun atus rua liu ba, mundu nafutar ho konflitu, funu entre knua to’o ba funu mundial hamosu situasaun susar. Momentu ida ne’e halo mundu nakonu ho ambiente odio no vinga hahoris torturasaun no violensia iha aspeitu oin-oin hodi hadok mundu husi dame no liberdade, kria kondisaun ida halo ema sai marjinalizadu, la fo oportunidade ba emar hodi hare mundu nia diak, liu liu feto no labarik.

Funu iha rai boot akontese dala wain partisipasaun feto hanesan autor, ki’ik liu, maibe, volume vitima sai pontu dahuluk iha mundu. Situasaun ida ne’e halo parseiru [feto] lakon nia frekuensia moris tun liu husi mane.

Iha sékulu IX, mundu hafoun nia an, halibur no hari an iha mahon oin-oin, husi rai ki’ik to’o ba rai boot sira, halibur an ba adora dame no unidade, hahoris Organizasaun Nasoens Unidas [ONU] hodi harohan no haklaken dame no paz ba haburas demokrasia no liberdade ema hotu nian. Ida ne’e sai hanesan tempu no mahon ida hamahan ema, nasaun sira  ne’ebe moris iha tortura, violensia laran, hodi oferese biban bele hetan oportunidade ba liberdade, paz no dame hodi goza moris diak iha mundu nu’udar kriatura Maromak nian.

Durante tempu naruk ONU halo nia funsaun tuir vizaun ne’ebe iha, hasoru problema oin oin, funu boot barak nafatin mosu, ONU luta nafatin, kampanha unidade, dame, paz, liberdade ba ema iha rai hotu.

Periodu loron ohin, mundu hader hambrik no lao, dezemvolve an iha seitor hotu hotu, ho vizaun ida emar tomak nia moris prosperu.

Feto Aitula Kele [Foto : Martinho Moniz, Tasi tolu 2013]
Rai kiik sira ne’ebe konsumu terus no susar, tortura no violensia husi rai boot sira seluk, hahu fila an ba estadu ka nasaun inklui Timor-Leste, isin moris bok an, hare dezemvolvimentu iha seitor hotu hotu.

Ba periodu tinan 25 [2016-2030], Organizasaun Nasons Unidas [ONU], reafirma nia politika dezemvolvimentu, hanaran meta dezemvolvimentu sustentavel ‘sustanable development goals’ [SDG] hodi fo opurtunidade ba rai hotu iha mundu atu hadia nia emar nia moris iha seitor tomak, inklui tratamentu hanesan feto no mane iha seitor hotu hotu.
Loron 08 fulan marsu, loron boot ba feto sira iha mundu, ne’ebe hakerek iha livru historia, feto sira hala’o asaun solidariedade wa’in iha tinan 1917, hasoru terus ne’ebe feto mundu infrenta hodi manifesta dame, hafoin funu ida akontese iha rai Rusia entre tinan 1913-1914.

Ohin loron situasaun terus hasoru feto no labarik sai oin seluk, feto no labarik sira nafatin hetan diskriminasaun, tratamentu la hanesan, injustisa sosial, hahu kedas husi uma laran [familia], komunidade no iha espasu publiku sira. Dala wain sira nia lian hanesan buat laek ida, sira nia matan wen sulin nafatin no ba nafatin. Atu prevene, kombate,  hapara funu ne’e, Nasoens Unidas hase’i vizaun foun ida ne’ebe halibur no bolu lian laek sira atu hamrik, hateten ba mundu, “ami mos parte ida husi mundu” liu husi politika Global, “Planet50-50” apela ba rai boot no kiik sira lao no promove direitus humanus “feto no mane hanesan” iha seitor no aspeitu hotu hotu.

Tinan 2016 Foinsa’e tomak ne’ebe namkari iha kapital Timor Leste, “Dili” husi Organizaun oi-oin, estudante, Universitariu, ema ho defisiente, governante, ajensia internasional hahu doko lia ne’e liu husi komemorasaun loron boot feto nian ne’ebe Timor-Leste komemora iha loron 05 fulan Marsu, hahi no hawelok direitu feto liu husi halai bisikleta no diskusaun grupu ne’ebe organiza husi Nasoens Unidas asuntu feto [UN Woman] servisu hamutuk ho Governu Timor Leste liu husi Sekretaria Estadu Promosaun Ekonomia Feto [SEM], Sosiedade Sivil no Organizasaun Juvenil iha Timor Leste.

Esmeralda Guterres, tinan 16 estudante Eskola Sekundaria Sta. Madalena de Canosa Dili, senti orgullu ba loron boot ne’e, loron ida ne’ebe importante tebes ba feto sira, tempu ona ba feto sira atu hamrik hodi deklara direitu feto no mane hanesan iha aspeitu hotu-hotu.

“Ohin iha Timor ita selebra loron feto iha dia 05 de Marsu, maske loron feto mundial iha dia 8 de março, hanesan komemorasaun loron feto nian, mai hau orgullu tebes nu’udar ema timor oan, hanesan mos feto ida, tamba feto mos iha direitu hanesan ho mane iha atividade oin-oin.” 

Ho neon ksolok, hanoin firmeza esmeralda husu ba feto tomak iha munndu, liu-liu iha Timor laran atu kontinua dezemvolve an iha matenek kreatividade sira no la moe atu espresa matenek hirak ne’e.
Ema hotu iha mundu hanesan iha Maromak nia oin, ema ho defisientes, ema ki’ik, ema boot no ema hotu hotu hamutuk sai forsa boot ba dezemvolvimentu iha familia no nasaun hodi hariku no aproveita mundu nia furak. Maske komunidade balun nafatin hela iha situasaun moruk “diskriminasaun no marjinalizadu” tuir mai deklarasaun husi Evaresto da Conceição reprezentante Assosiasaun ema ho Defisientes iha Timor Leste

 “Loron ida ohin ne’e importante tebes ba inan feton sira, tenki tau sira nia direitu ne’e as hanesan ho mane iha nasaun ida ne’e. Ami ema ho defisiente sira ne’ebe mak hasoru tortura no violensia sexual  iha fatin hotu hotu, ne’e tamba ema seidauk dignifika ami nia direitu hanesan ho ema seluk, tamba ne’e liu husi eventu ida ne’e, ami husu ba Primeiru Ministro no orgaun kompetente sira atu hare ba asuntu ida ne’e liu liu sira ne’ebe hela iha area remotas” 

Oportunidade hanesan, Cezarino Goncalves Estudante Universidade Nasional Timor Leste [UNTL], akresenta nia hanoin katak; feto ho mane hanesan, tamba ne’e ema hotu presija servisu maka’as, halibur malu hodi tau hanesan feto ho mane nia direitu iha fatin hotu-hotu

“Loron internasional feto signifika selebrasaun loron espesial ba feto sira. Nune’e, ita tenki dignifika didiak feto nia direitu iha aspeitu hotu-hotu. Ohin loron ita halo asaun konkretu hodi hatudu ba publiku katak, husi ohin to’o 2030 Timor Leste moris iha balansu jeneru”

Prinsipiu tane as feto nia direitu la’os responsabilidade ema ida nian ka organizasaun nian. Lia ne’e sai ona meñu aihan, ne’ebe tau iha meza dezemvolvimentu nian, no konvida ema hotu atu ba serve meza ne’e iha dalan respeita no valoriza ema seluk hanesan xave importante iha moris mundu prosperu ne’ebe hafutar ho dame paz no liberdade.

Governante Timor Leste asuntu juventude no desportu, Leovegildo da Costa Hornai hateten, moris hatudu superioridade ba malu la folin, folin liu mak hafolin malu no servisu hamutuk.

“Halo exercicio nafatin, promove feto, kaer prinsipiu ida, igualdade iha justisa entre feto ho mane, tenke hatudu iha asaun, husi kedas uma laran, apoiu feto nia inisiativa, ita [mane] la serve, se la koopera ho feto, hatudu superioridade hanesan mane ne’e lalos”.

Hakbiit no promove feto laos buat fasil nune’e mos laos buat defisil, susar ba ita ne’ebe la aprende simu salan no lakon. Susar tebes ba ita mak la hakarak arepende ho salan, brani no firme atu repete salan ne’ebe hanesan ba dala rua. Dezemvolve no promove feto ne’e investimentu rohan laek.

Viva Feto Mundu, viva feto Timor, viva feto rural, viva ba ema tomak.

Hakerek : Martinho Moniz, Luis Antonio Soares, Firmina Sandra Moniz, Emanuel Andrade de Araujo no Bemvinda Gusmão Alves

Konteudu Sira

THE MEMORY'S OF "LEKI CALAU"

Agapito Amaral “Leki Calau” moris iha Matai, Loron 15 fulan Jullu 1945, Oan husi Aman Vidal Calau Berec ( falecido ) nu’udar liurai Sua...