BUIMUK - DODAN HAMORIS
HAMUTUK ITA HABELAR - ATU ITA NIA SOSIEDADE LA MORIS IHA OBSKURANTISMU SOSIAL
Senin, 20 Mei 2024
Senin, 19 Agustus 2019
KONTRIBUISAUN MIDIA IHA SOSIEDADE
Memoria da Tafara.tl |
Trasformasaun
Sosiedade Timor-Leste nian ne’ebe signifikante iha kontekstu social, politika,
kultura no ekonomia ne’ebe fo efeitu ba dezenvolvimentu personalidade iha
ambiente komunitaria nian. Haree husi aspeitu sosiolojiku Komunidade
Timor-Leste unifika nia-an iha aspeitu kultural ne’ebe hakiak valor responsivu,
respeitu no etiku liu.
Unifikasaun
cultural ne’e rasik iha diversidade oi-oin ne’ebe kontempla ba ambiente eh
sosiedade habitante ida nian, bazeia ba lian, rasa no suku. Diversidade ida
ne’e sai sasukat ba proseu konstrusaun estadu nian, ne’ebe presija forsa boot
ida hodi luta ba liberdade no moris diak ema ida idak nian.
Iha era
hari estadu, Timor-Oan sira nafahek [bagian] ba parte lubuk
ida ne’ebe susar liu atu la’o hamutuk ba vizaun ida. Esforsu lubuk ida ne’ebe
konskista husi grileirru sira; hatudu no forma duni Timor ida deit hodi luta ba
ukun rasik-an no ikus mai Timor-Leste independente.
Husi
aspeitu cultural, luta ba libertasaun patria nu’udar sekuensia historia moris
Timor nian, sekuensia ida ne’e nakait ba kontekstu ida ohin, sai valor politika
no ekonomia ne’ebe politiku sira uja hodi unifika no fortifika forsa unidade
nian hodi luta ba libertasaun povu, dezenvolvimentu estadu no harosan ba moris
diak povu nian.
Selasa, 06 Agustus 2019
THE MEMORY'S OF "LEKI CALAU"
Agapito Amaral “Leki Calau” moris iha Matai, Loron 15 fulan Jullu
1945, Oan husi Aman Vidal Calau Berec (falecido) nu’udar liurai Suai Camanasa, no inan
doben Isabel de Jesus “Luru Tahuc” (falecida). Iha loron 06 fulan Janeiro 1968 simu
batismu iha Igreja Suai husi Pe. Bruno no komfirmado iha loron 07 fulan Marsu
1975. Iha loron 07 Janeiro 1968 Agapito
amaral “Leki Calau” simu primeiru komuñiaun iha Igreja Suai.
Hakna’ar nu’udar Catequista iha suco Matai, hodi fó sarani ba populasaun
Matai, no sasan lulik sia iha matai, no hari Kruz Matai iha tinan 1969, nudar
simbolu kristianizmu nian, hodi hatudu katak matai rai sarani no ema sarani.
Iha loron 10 fulan Marsu tinan 1969 simu sakramentu patrimoniu ho Sra. Virgina de Jesus (falecida), oan
husi Dinisa Barros “Cati Luan” (falecido)
no Ines Guterres “Soi Seran” (falecida).
Durante moris hamutuk ho Virgina de
Jesus, sia iha ai-fuan domin “Oan” hamutuk siwi, kompostu husi feto lima no
mane haat, Venancio Amaral, Joana de
Jesus (falecida), Amelia de Jesus
Amaral, Teodoro Amaral, Carmelinda Amaral, Antonia de Jesus, Ontónio Amaral (falecido), Domingos Amaral (falecido), no Elisabet
Amaral (falecido).
Kamis, 28 Desember 2017
SÉTIMU GOVERNU KONSTITUSIONÁL, INKONSTITUSIONÁL?
Estrutura VII Governu Konstitusional-RDTL, [Fontes Internet]. |
Dekretu
Prezidensial Númeru 59/2017, 15 Setembru 2017 kona-ba formasaun VII [sétimu]
Governu Konstituisaun sai polemika iha públiku, tamba koligasaun governu minoritáriu ho 30 kadeiras iha Parlamentu Nasionál. Ida ne’e viola Konstituisaun RDTL?
Konstituisaun
RDTL Artigu 1 iha númeru ida hateten ‘Repúblika Demokrátika Timór-Leste katak
Estadu ida-ne’ebé direitu demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii
hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian.’
Entretantu, iha Artigu
67 koalia kona-ba Órgaun soberania nian, hateten ‘Órgaun
soberania sira maka Prezidente-Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no
Tribunál sira.’ Nune’e Órgaun eleitu soberania nian ho podér lokál sei hili
tuir eleisaun, hosi eleisaun universál, livre, diretu, sekretu ema ida votu
ida, no periódiku, haktuir
Artigu 65 kona-ba Eleisaun sira.
Senin, 23 Januari 2017
REFLESAUN 2016 NO PRESPETIVA BA 2017
Fulan Dezembro nu’udar fulan ikus liu iha tinan ida. Fulan Dezembro mos nu’udar fulan servente, tamba hotu ho Dezembro hahu ho Janeiru. Dezembro konvida Janeiru, Dezembro mos halo reflesaun hahu kedas husi Janeiru nia prezensa to’o ba iha Dezembro antes fo konvite ba Janeiru foun.
Iha reflesaun ne’e deskobre hetan furak, moruk, midar no manas. Dezembro konsiente dala wa’in liu emar sira hamutuk kleur ho kondisaun no situasaun moruk no manas, nune’e antes ba hahu ho Janeiru foun,
Dezembro hare no/ka prepara selebrasaun lubun ida hodi hamidar moruk sira no hamalirin manas sira.
Senin, 22 Agustus 2016
BEMVINDU MEMBRU PFN ELEITU, SAIONARA MEMBRU SESANTE
Press Release
22 de Agostu 2016
TOMADA DE POSSE MEMBRU PFN TERSEIRA LEJISLATURA
Foinsa’e
ho tinan 12 to’o 17 kuaze rihun ida resin iha Timor-Leste partisipa ona iha festa
demokrasia, compete sai membru PFN 3a lejislatura.
22 de Agostu 2016
TOMADA DE POSSE MEMBRU PFN TERSEIRA LEJISLATURA
Ekipa Orientador Nacional no Municipio iha Venilale, Baucau |
Iha
fulan Juñu to’o primeira semana fulan Agostu 2016, Sekretaria Estadu ba
Juventude no Desportu [SEJD] servisu hamutuk ho Concelho Nacional Timor-Leste
[CNJTL], hamutuk ho UNICEF, APFTL, Autoriedade Municipiu, Postu no Suku, Xefe
Juventude Suku, Postu no Municipiu sira, realiza ona selesaun no Eleisaun PFN
2016-2018.
Langganan:
Postingan (Atom)
Konteudu Sira
THE MEMORY'S OF "LEKI CALAU"
Agapito Amaral “Leki Calau” moris iha Matai, Loron 15 fulan Jullu 1945, Oan husi Aman Vidal Calau Berec ( falecido ) nu’udar liurai Sua...
-
HAKEREK PROPOSTA PESKIZA Kuandu atu halo peskiza, peskisador sempre hahu ho hakerek proposta peskiza. Saida deit mak peskisador atu...
-
METODU SURVEY Metodu survey nu’udar parte hosi paradigmu positivismu ka post positivismu. Positivismu supozisaun kona-ba realidade ne...
-
ANÁLIZA KONTEUDU Termu Análiza Konteudu hahu koñese desde tinan 1961, bainhira disionariu Webster fó definisaun nu’udar “analiza b...