![]() |
| Estrutura VII Governu Konstitusional-RDTL, [Fontes Internet]. |
Dekretu
Prezidensial Númeru 59/2017, 15 Setembru 2017 kona-ba formasaun VII [sétimu]
Governu Konstituisaun sai polemika iha públiku, tamba koligasaun governu minoritáriu ho 30 kadeiras iha Parlamentu Nasionál. Ida ne’e viola Konstituisaun RDTL?
Konstituisaun
RDTL Artigu 1 iha númeru ida hateten ‘Repúblika Demokrátika Timór-Leste katak
Estadu ida-ne’ebé direitu demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii
hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian.’
Entretantu, iha Artigu
67 koalia kona-ba Órgaun soberania nian, hateten ‘Órgaun
soberania sira maka Prezidente-Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no
Tribunál sira.’ Nune’e Órgaun eleitu soberania nian ho podér lokál sei hili
tuir eleisaun, hosi eleisaun universál, livre, diretu, sekretu ema ida votu
ida, no periódiku, haktuir
Artigu 65 kona-ba Eleisaun sira.
Iha RDTL
eleisaun jeral hala’o dala rua kada tinan lima, eleisaun prezidensiál hodi hili Xefe Estadu Prezidente da Republika no
eleisaun parlamentar hodi hili reprezentante Povu nian ba iha uma fukun
Parlamentu Nasional.
Hafoin eleisaun
Prezidensiál tinan
2017, iha loron 22 Jullu 2017 Povu Timor-Leste tuir eleisaun parlamentár, exerse nia direitu siviku hodi hili-nia reprezentante
iha uma fukun Parlamentu Nasionál atu
sai tilun no matan ba povu tomak. Rezultadu eleisaun ne’e hatudu, husi partidus
politikus 20 no Bloku koligasaun Ida ne’ebé kompete, Povu konsege determina
Partidu 5 atu tur iha uma fukun Parlamentu Nasionál hodi haree no tesi problema no/ka isu nasional
sira ne’ebe Povu enfrenta. Partidu hirak ne’e mak hanesan Partidu FRETILIN,
Partidu CNRT, Partidu PLP, Partidu PD no Partidu KHUNTO.
Hafoin
eleisaun Parlamentár ne’e,
politika hamanas publiku nia tilun antes hakotu servisu III Lejislatura
Parlamentu Nasional no VI Governu konstitusionál hodi kontunia ba IV Lejistura Parlamentu Nasional
no VII Governu Konstitusionál. Dalan
naruk ba forma governu maioria parlamentar. Tuir Artigu 74 defini Prezidente-Repúblika
maka Xefe-Estadu, símbulu no garantia independénsia nasionál no unidade Estadu
nian, no instituisaun demokrátika sira-nia funsionamentu regular. Nune’e Prezidente Republika buka hodi halo komunikasaun ho
Partidus asentus Parlamentares hodi koalia kona-ba formasaun Governu, bazeia ba
kompetensia Prezidente Republika nian iha Artigu 85 aliñea d.
Husi
komunikasaun entre partidus asentu parlamentar ho Prezidente Republika, entre
partidus asentus sira buka atu koliga hodi forma VII Governu konstitusionál tuir dalan legal no haree ba interese estadu nian.
Komunikasaun hatudu konfuzaun no duvidas ba publiku, partidus ida ne’ebé los
mak sei hamutuk hodi forma Governu dahitu iha RDTL. Ikus mai to’o duni
konkluzaun ida, Partidu mais votadu FRETILIN ho kuartu Partidu mais votadu PD
hamutuk hodi forma VII Governu konstitusionál ne’ebe hanaran Governu Minoritariu.
Kabe ba artigu
106 numeru 1 no 2 kona-ba nomeasaun nian, no tuir Artigu 85 K-RDTL aliñea d, fó
pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria
parlamentár sei foti, wainhira rona partidu polítiku sira ne’ebé iha Parlamentu
Nasionál,’ nune’e iha
loron 15 fulan Setembru 2017 liu husi dekretu prezidensial Númeru 59/2017,
Prezidente Republika Dr. Francisco Guterres Lu-Olo nomeia Dr. Mari
Bin Amude Alkatiri nu’udar Primeiru Ministru hodi lidera VII Governu
Konstitusional, iha loron 15 fulan Setembru 2017 Prezidente Republika fo pose
ba Primeiru Ministru iha Parlamentu Nasional, Ministru Estadu, Ministrus no
Vice-Mistru VII Governu konstitusional iha Palacio Nobre.
Sesaun
solene ne’e akompaña direta husi povu tomak iha teritóriu nasional hodi haree
prosesu no desijaun sira tuir dalan legal no interse komun ka lae?, publiku
diskute, balun dehan desijaun Prezidente Republika partidarismu, balun fali
dehan desijaun ne’e inkonstitusional no seluk hateten no tuir konstituisaun
maibe risku.
Melio de Jesus sidadaun Timor-Leste husi Municipiu Lautem, Postu
Administrativu Tutuala, Suku Mehara, Aldeia Parlamentu, iha loron 20 Setembru
2017 hato’o somasaun ba prezidente Republika hodi kestiona desijaun Prezidente
Republika kona-ba nomeia Primeiru Ministru. Melio de Jesus konsidera
dekretu Prezidente Republika Númeru 59/2017 viola dirietu konstituisaun iha
Atigu 6 aliñea b no c, Artigo 74, 77 no 106 númeru 1 K-RDTL nian.
Karta
somasaun ne’ebe BUIMUK blogspot.com asesu, Melio de Jesus heten, “Ex.mo Sr.
Prezidente Republika Timor-Leste la uja Prezidente nia kbi’it no kapasidade
tomak tuir juramentu Prezidente ninian ne’ebé hatur iha Konstituisaun RDTL
artigu 77 atu interpreta ho kle’an no kompreensivu kona-ba artigu 106 aliñea 1,
hodi nomeia Primeiru Ministru ne’ebe indijita husi Pimeiru Partidu mais votadu
ho nia koligasaun minoritariu iha parlamentu nasionalho asentu 30 kadeiras iha
Parlamentu nasional.”
Melio de Jesus afirma, Prezidente
Republika indireitamentu viola ona Konstituisaun Republika Demokratika
Timor-Leste [K-RDTL] artigu 74 aliñea 1. Melio de Jesus subliña “iha
diskursu solene sesaun Parlamentu Nasional dia 15 de Setembro 2017 no iha
intervista, Prezidente da Republika rasik konsidera no rekoñese katak sétimu
Governu ne’ebe hetan pose iha risku bo’ot nia laran. Husi ne’e Hau nu’udar
sidadaun Timor-Leste ida mos, ne’ebé moris iha pa’is ida ne’e la hetan ona
garantia ida husi Ha’u nia Prezidente Republika nu’udar Xefe Estadu hodi hala’o
lei inan iha artigu No 74 alinea 1.”
Nune’e Melio
husu Prezidente Republika atu reve Dekretu Prezidensial Numeru 59/2017,
hodi publika sai ba Povu Timor-Leste tomak kona-ba prosesu hotu-hotu ne’ebe
primeiru partiu mais votadu durante iha tempu negosiasaun no aproximasaun ba
partidus sira ne’ebe iha asentu parlamentar kona-ba formasaun governu, ninia
rejultadu no relatoriu.
Entretantu Advogadu privadu Indonezia, Helio Caetano Moniz ne’ebe akompaña prosesu formasaun Governu iha
Timor-Leste, no diskusaun politika kona-ba inkonstitusionalidade governansia
ne’e, iha nia publikasaun via facebook loron 21 Setembru 2017, kuaze 00:14, “Governu
FRETILIN ho PD Legal. Ha’u la kolia politik, la mete, kulia lei deit. Kolia
kona-ba forma governu, entaun kolia kona-ba Artigu 106. Artigu ne’e dehan: O Primeiru-Ministro é indigitado pelo paprtido
mais votado ou pela aliança de partidos com maioria parlamentar e nomeado pelo
Presidente da República, ouvidos os partidos políticos representados no
Parlamento Nacional.”
Tuir Helio Caetano
Moniz atu interpreta lei ruma, la’os lé depois interpreta dadauk ona. Uluk liu
lé, hafoin fahe nia, ida-idak tuir sujeitu, predikadu, objetu ho ninia
kondisional. Hotu tia foin fahe tuir fali ninia alternativu.
Entretantu Helio
Caetano Moniz fahe eh klasifika Artigu 106 K-RDTL ba fraze sira hanesan
tuir mai, O Primeiro-Ministro, indigitado
pelo partido mais votado ou pela aliança de partidos, Com Maioria Parlamentar, Nomeado
pelo Prezidente da Republica,Ouvidos os partidos politicos representados no
Parlamento Nacional.
Husi klasifikasaun iha leten Helio Caetano Moniz afirma katak, fraze daruak ‘Indigitado pelo partido mais votado ou pela
aliança de partidos’ ne’e fraze alternativu ‘ou’ no fraze datoluk ‘Com Maioria Parlamentar’ ne’e fraze
komulativu ‘com’. Entaun fraze daruak ne’e hili ida deit, fraze datoluk ne’e
tenki tama iha laran no labele hasai.
Hafoin identifka nia alternativu no komulativu, Helio
Caetano forma aletrantivu sira, primeiru
alternativa, O Primeiro-Ministro é
indigitado pelo partido mais votado com maioria parlamentar e nomeado pelo
Presidente da Republica, ouvidos os partidos politicos representados no
Parlamento Nacional no segundu alternative mak O Primeiro-Ministro é indigitado pela aliança de partidos com maioria
parlamentar e nomeado pelo Presidente da República, ouvidos os partidos
politicos representads no Parlamento Nacional.
Nune’e tuir Helio
Caetano partidu ne’ebé la’os ‘maioria parlamentar’ labele dunik forma
governu. Maibe, governasaun FRETILIN ho PD ne’e legal, la’os illegal tamba iha
alternativu dahuluk, maibe laiha segundu alternativu, único partido mais votado
[FRETILIN] maka hatudu ninia ema ba sai Primeiru Ministru. Karik opozisaun
ne’ebe maioria forma aliansa, depois hatudu sira nia ema para sai Primeiru Ministru,
mak PR hili fali ida minoria ne’e, entaun illegal, tamba prezidente iha dever
ida atu rona partidus politikus hotu-hotu mak reprezenta iha Parlamentu
Nasional.
Helio Caetano
akresenta, “buat ne’ebe sai ona lei, bainhira iha parte ruma falta bele falla.
Governansa FRETILIN-PD ne’e falta deit fraze datoluk, ‘com maioria
parlamentar.’ Nune’e, lei mak Obriga dunik, atu FRETILIN ho PD servisu maka’as,
lobby (konvense red) nafatin para
hetan maioria parlamentar. Se lae tenki hetan votu konfiansa.”
Hare kestaun hirak ne’e hotu, iha loron 29 BUIMUK blogspot.com hakbesik
ba Edifisiu Movimentu Feto Foinsa’e Timor Leste [MOFFE-TL] hodi husu sira nia
hanoin kona-ba polemika politika ida ne’e.
Diretora MOFFE-TL, Jacinta Lusina afirma, “hau la’os Ema
ne’ebe mak atu haree ba lei, maibe ita hotu-hotu hatene katak, nasaun ida iha
lei, ne’ebe ita hotu-hotu tenki halo tuir saida mak ita nia lei hateten. Hare
ba formasaun Governu ne’ebe agora iha hela prosesu kompleta kompoziaun Governu.
Iha opiniaun oi-oin, maibe se ita haree ba lei ne’ebe mak iha, tuir Ha’u nia
haree prosesu ne’e la’o tuir nafatin lei. Katak Partidu ne’ebe iha votu barak
liu, FRETILIN buka atu forma Governu ho Partidus sira seluk mak asentu
parlamentar. Entaun Partidu FRETILIN hato’o pedidu ba Partidu sira seluk atu
forma governu. Husi prosesu ne’e, sira ne’ebe hola parte iha koligasaun hola
desijaun hodi hili Primeiru Ministru no aprezenta ba ita nia Prezidente da
Republika depois Prezidente mos aprova ba desijaun ne’ebe mak iha. Ne’ebe ba
ha’u ida ne’e tuir lei.”
Relasiona
ho maioria parlamentar husi Partidus opozisaun, Jacinta Lusina optimista katak sei la hamosu eleisaun antisipada,
tamba programa saida deit mak Governu aprezenta, nia objetivu ba povu ida no
rai ida ne’e nia diak. Nune’e Diretora MOFE-TL husu ba Paritdus opozisaun atu
haree no tetu didiak, tamba la’os ona haree ba partidu maibe ba Povu tomak.
“Ha’u la pesimis, hau fiar
katak ita nia maluk sira hotu Timor-Oan, maske ita diferensia iha Partidu,
agora sira hotu-hotu hetan fiar tur iha uma fukun ne’eba ne’e hodi defende buat
ne’ebe mak Povu nian. Tamba ne’e mak ba Hau, ita fo fiar ba ita nia governu
sira ne’ebe mak agora la’o atu bele hala’o sira nia knar, sira nia servisu ba
servi povu ida ne’e. Ita boot sira hanesan reprezentante povu iha Uma fukun,
oinsa halo fiskalizasaun hodi halo supervizaun ba servisu Governu nian, ida
ne’e mak importante. Labele haree katak ita iha opozisaun ita tenki hamrik iha
opozisaun hodi kontra buat hirak ne’ebe mak mai. Ne’e ba Hau vontade ida
ladiak,” tenik Jacinta Lusina ba BUIMUK iha nia knar fatin, Farol, Dili.
Entretantu Jacinta Lusina ba Timor-Oan hotu-hotu labele haree ba iha eleisaun
antisipada, kontribui labele destroi ka estraga. Ita hotu-hotu servisu hamutuk,
fo ita nia hanoin ne’ebe diak, energiku, pozitivu hodi suporta VII Governu
Konstitusional hodi hala’o sira nia responsabilidade. *[Martinho Moniz | 29/09/2017].

Tidak ada komentar:
Posting Komentar
Komentariu