Kamis, 28 Desember 2017

SÉTIMU GOVERNU KONSTITUSIONÁL, INKONSTITUSIONÁL?



Estrutura VII Governu Konstitusional-RDTL, [Fontes Internet].
Dekretu Prezidensial Númeru 59/2017, 15 Setembru 2017 kona-ba formasaun VII [sétimu] Governu Konstituisaun sai polemika iha públiku, tamba koligasaun governu minoritáriu ho 30 kadeiras iha Parlamentu Nasionál. Ida ne’e viola Konstituisaun RDTL?

Konstituisaun RDTL Artigu 1 iha númeru ida hateten ‘Repúblika Demokrátika Timór-Leste katak Estadu ida-ne’ebé direitu demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian.’ Entretantu, iha Artigu 67 koalia kona-ba Órgaun soberania nian, hateten ‘Órgaun soberania sira maka Prezidente-Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál sira.’ Nune’e Órgaun eleitu soberania nian ho podér lokál sei hili tuir eleisaun, hosi eleisaun universál, livre, diretu, sekretu ema ida votu ida, no periódiku, haktuir Artigu 65 kona-ba Eleisaun sira.

Iha RDTL eleisaun jeral hala’o dala rua kada tinan lima, eleisaun prezidensiál hodi hili Xefe Estadu Prezidente da Republika no eleisaun parlamentar hodi hili reprezentante Povu nian ba iha uma fukun Parlamentu Nasional. 
Hafoin eleisaun Prezidensiál tinan 2017, iha loron 22 Jullu 2017 Povu Timor-Leste tuir eleisaun parlamentár, exerse nia direitu siviku hodi hili-nia reprezentante iha uma fukun Parlamentu Nasionál atu sai tilun no matan ba povu tomak. Rezultadu eleisaun ne’e hatudu, husi partidus politikus 20 no Bloku koligasaun Ida ne’ebé kompete, Povu konsege determina Partidu 5 atu tur iha uma fukun Parlamentu Nasionál hodi haree no tesi problema no/ka isu nasional sira ne’ebe Povu enfrenta. Partidu hirak ne’e mak hanesan Partidu FRETILIN, Partidu CNRT, Partidu PLP, Partidu PD no Partidu KHUNTO.

Hafoin eleisaun Parlamentár ne’e, politika hamanas publiku nia tilun antes hakotu servisu III Lejislatura Parlamentu Nasional no VI Governu konstitusionál hodi kontunia ba IV Lejistura Parlamentu Nasional no VII Governu Konstitusionál. Dalan naruk ba forma governu maioria parlamentar. Tuir Artigu 74 defini Prezidente-Repúblika maka Xefe-Estadu, símbulu no garantia independénsia nasionál no unidade Estadu nian, no instituisaun demokrátika sira-nia funsionamentu regular. Nune’e Prezidente Republika buka hodi halo komunikasaun ho Partidus asentus Parlamentares hodi koalia kona-ba formasaun Governu, bazeia ba kompetensia Prezidente Republika nian iha Artigu 85 aliñea d.

Husi komunikasaun entre partidus asentu parlamentar ho Prezidente Republika, entre partidus asentus sira buka atu koliga hodi forma VII Governu konstitusionál tuir dalan legal no haree ba interese estadu nian. Komunikasaun hatudu konfuzaun no duvidas ba publiku, partidus ida ne’ebé los mak sei hamutuk hodi forma Governu dahitu iha RDTL. Ikus mai to’o duni konkluzaun ida, Partidu mais votadu FRETILIN ho kuartu Partidu mais votadu PD hamutuk hodi forma VII Governu konstitusionál ne’ebe hanaran Governu Minoritariu. 

Kabe ba artigu 106 numeru 1 no 2 kona-ba nomeasaun nian, no tuir Artigu 85 K-RDTL aliñea d, fó pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár sei foti, wainhira rona partidu polítiku sira ne’ebé iha Parlamentu Nasionál,’ nune’e iha loron 15 fulan Setembru 2017 liu husi dekretu prezidensial Númeru 59/2017, Prezidente Republika Dr. Francisco Guterres Lu-Olo nomeia Dr. Mari Bin Amude Alkatiri nu’udar Primeiru Ministru hodi lidera VII Governu Konstitusional, iha loron 15 fulan Setembru 2017 Prezidente Republika fo pose ba Primeiru Ministru iha Parlamentu Nasional, Ministru Estadu, Ministrus no Vice-Mistru VII Governu konstitusional iha Palacio Nobre.

Sesaun solene ne’e akompaña direta husi povu tomak iha teritóriu nasional hodi haree prosesu no desijaun sira tuir dalan legal no interse komun ka lae?, publiku diskute, balun dehan desijaun Prezidente Republika partidarismu, balun fali dehan desijaun ne’e inkonstitusional no seluk hateten no tuir konstituisaun maibe risku.
Melio de Jesus sidadaun Timor-Leste husi Municipiu Lautem, Postu Administrativu Tutuala, Suku Mehara, Aldeia Parlamentu, iha loron 20 Setembru 2017 hato’o somasaun ba prezidente Republika hodi kestiona desijaun Prezidente Republika kona-ba nomeia Primeiru Ministru. Melio de Jesus konsidera dekretu Prezidente Republika Númeru 59/2017 viola dirietu konstituisaun iha Atigu 6 aliñea b no c, Artigo 74, 77 no 106 númeru 1 K-RDTL nian.

Karta somasaun ne’ebe BUIMUK blogspot.com asesu, Melio de Jesus heten, “Ex.mo Sr. Prezidente Republika Timor-Leste la uja Prezidente nia kbi’it no kapasidade tomak tuir juramentu Prezidente ninian ne’ebé hatur iha Konstituisaun RDTL artigu 77 atu interpreta ho kle’an no kompreensivu kona-ba artigu 106 aliñea 1, hodi nomeia Primeiru Ministru ne’ebe indijita husi Pimeiru Partidu mais votadu ho nia koligasaun minoritariu iha parlamentu nasionalho asentu 30 kadeiras iha Parlamentu nasional.”

Melio de Jesus afirma, Prezidente Republika indireitamentu viola ona Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste [K-RDTL] artigu 74 aliñea 1. Melio de Jesus subliña “iha diskursu solene sesaun Parlamentu Nasional dia 15 de Setembro 2017 no iha intervista, Prezidente da Republika rasik konsidera no rekoñese katak sétimu Governu ne’ebe hetan pose iha risku bo’ot nia laran. Husi ne’e Hau nu’udar sidadaun Timor-Leste ida mos, ne’ebé moris iha pa’is ida ne’e la hetan ona garantia ida husi Ha’u nia Prezidente Republika nu’udar Xefe Estadu hodi hala’o lei inan iha artigu No 74 alinea 1.”

Nune’e Melio husu Prezidente Republika atu reve Dekretu Prezidensial Numeru 59/2017, hodi publika sai ba Povu Timor-Leste tomak kona-ba prosesu hotu-hotu ne’ebe primeiru partiu mais votadu durante iha tempu negosiasaun no aproximasaun ba partidus sira ne’ebe iha asentu parlamentar kona-ba formasaun governu, ninia rejultadu no relatoriu.

Entretantu Advogadu privadu Indonezia, Helio Caetano Moniz ne’ebe akompaña prosesu formasaun Governu iha Timor-Leste, no diskusaun politika kona-ba inkonstitusionalidade governansia ne’e, iha nia publikasaun via facebook loron 21 Setembru 2017, kuaze 00:14, “Governu FRETILIN ho PD Legal. Ha’u la kolia politik, la mete, kulia lei deit. Kolia kona-ba forma governu, entaun kolia kona-ba Artigu 106. Artigu ne’e dehan: O Primeiru-Ministro é indigitado pelo paprtido mais votado ou pela aliança de partidos com maioria parlamentar e nomeado pelo Presidente da República, ouvidos os partidos políticos representados no Parlamento Nacional.”

Tuir Helio Caetano Moniz atu interpreta lei ruma, la’os lé depois interpreta dadauk ona. Uluk liu lé, hafoin fahe nia, ida-idak tuir sujeitu, predikadu, objetu ho ninia kondisional. Hotu tia foin fahe tuir fali ninia alternativu.

Entretantu Helio Caetano Moniz fahe eh klasifika Artigu 106 K-RDTL ba fraze sira hanesan tuir mai, O Primeiro-Ministro, indigitado pelo partido mais votado ou pela aliança de partidos, Com Maioria Parlamentar, Nomeado pelo Prezidente da Republica,Ouvidos os partidos politicos representados no Parlamento Nacional.

Husi klasifikasaun iha leten Helio Caetano Moniz afirma katak, fraze daruak ‘Indigitado pelo partido mais votado ou pela aliança de partidos’ ne’e fraze alternativu ‘ou’ no fraze datoluk ‘Com Maioria Parlamentar’ ne’e fraze komulativu ‘com’. Entaun fraze daruak ne’e hili ida deit, fraze datoluk ne’e tenki tama iha laran no labele hasai.

Hafoin identifka nia alternativu no komulativu, Helio Caetano forma aletrantivu sira, primeiru alternativa, O Primeiro-Ministro é indigitado pelo partido mais votado com maioria parlamentar e nomeado pelo Presidente da Republica, ouvidos os partidos politicos representados no Parlamento Nacional no segundu alternative mak O Primeiro-Ministro é indigitado pela aliança de partidos com maioria parlamentar e nomeado pelo Presidente da República, ouvidos os partidos politicos representads no Parlamento Nacional.

Nune’e tuir Helio Caetano partidu ne’ebé la’os ‘maioria parlamentar’ labele dunik forma governu. Maibe, governasaun FRETILIN ho PD ne’e legal, la’os illegal tamba iha alternativu dahuluk, maibe laiha segundu alternativu, único partido mais votado [FRETILIN] maka hatudu ninia ema ba sai Primeiru Ministru. Karik opozisaun ne’ebe maioria forma aliansa, depois hatudu sira nia ema para sai Primeiru Ministru, mak PR hili fali ida minoria ne’e, entaun illegal, tamba prezidente iha dever ida atu rona partidus politikus hotu-hotu mak reprezenta iha Parlamentu Nasional.

Helio Caetano akresenta, “buat ne’ebe sai ona lei, bainhira iha parte ruma falta bele falla. Governansa FRETILIN-PD ne’e falta deit fraze datoluk, ‘com maioria parlamentar.’ Nune’e, lei mak Obriga dunik, atu FRETILIN ho PD servisu maka’as, lobby (konvense red) nafatin para hetan maioria parlamentar. Se lae tenki hetan votu konfiansa.”

Hare kestaun hirak ne’e hotu, iha loron 29 BUIMUK blogspot.com hakbesik ba Edifisiu Movimentu Feto Foinsa’e Timor Leste [MOFFE-TL] hodi husu sira nia hanoin kona-ba polemika politika ida ne’e.

Diretora MOFFE-TL, Jacinta Lusina afirma, “hau la’os Ema ne’ebe mak atu haree ba lei, maibe ita hotu-hotu hatene katak, nasaun ida iha lei, ne’ebe ita hotu-hotu tenki halo tuir saida mak ita nia lei hateten. Hare ba formasaun Governu ne’ebe agora iha hela prosesu kompleta kompoziaun Governu. Iha opiniaun oi-oin, maibe se ita haree ba lei ne’ebe mak iha, tuir Ha’u nia haree prosesu ne’e la’o tuir nafatin lei. Katak Partidu ne’ebe iha votu barak liu, FRETILIN buka atu forma Governu ho Partidus sira seluk mak asentu parlamentar. Entaun Partidu FRETILIN hato’o pedidu ba Partidu sira seluk atu forma governu. Husi prosesu ne’e, sira ne’ebe hola parte iha koligasaun hola desijaun hodi hili Primeiru Ministru no aprezenta ba ita nia Prezidente da Republika depois Prezidente mos aprova ba desijaun ne’ebe mak iha. Ne’ebe ba ha’u ida ne’e tuir lei.”

Relasiona ho maioria parlamentar husi Partidus opozisaun, Jacinta Lusina optimista katak sei la hamosu eleisaun antisipada, tamba programa saida deit mak Governu aprezenta, nia objetivu ba povu ida no rai ida ne’e nia diak. Nune’e Diretora MOFE-TL husu ba Paritdus opozisaun atu haree no tetu didiak, tamba la’os ona haree ba partidu maibe ba Povu tomak.

“Ha’u la pesimis, hau fiar katak ita nia maluk sira hotu Timor-Oan, maske ita diferensia iha Partidu, agora sira hotu-hotu hetan fiar tur iha uma fukun ne’eba ne’e hodi defende buat ne’ebe mak Povu nian. Tamba ne’e mak ba Hau, ita fo fiar ba ita nia governu sira ne’ebe mak agora la’o atu bele hala’o sira nia knar, sira nia servisu ba servi povu ida ne’e. Ita boot sira hanesan reprezentante povu iha Uma fukun, oinsa halo fiskalizasaun hodi halo supervizaun ba servisu Governu nian, ida ne’e mak importante. Labele haree katak ita iha opozisaun ita tenki hamrik iha opozisaun hodi kontra buat hirak ne’ebe mak mai. Ne’e ba Hau vontade ida ladiak,” tenik Jacinta Lusina  ba BUIMUK iha nia knar fatin, Farol, Dili.

Entretantu Jacinta Lusina ba Timor-Oan hotu-hotu labele haree ba iha eleisaun antisipada, kontribui labele destroi ka estraga. Ita hotu-hotu servisu hamutuk, fo ita nia hanoin ne’ebe diak, energiku, pozitivu hodi suporta VII Governu Konstitusional hodi hala’o sira nia responsabilidade. *[Martinho Moniz | 29/09/2017].

Tidak ada komentar:

Posting Komentar

Komentariu

Konteudu Sira

THE MEMORY'S OF "LEKI CALAU"

Agapito Amaral “Leki Calau” moris iha Matai, Loron 15 fulan Jullu 1945, Oan husi Aman Vidal Calau Berec ( falecido ) nu’udar liurai Sua...